GENERALNA SKUPŠTINA FERPA-e U RIMU

Socijalna Europa – bolje za sve

Cilj generalne skupštine FERPA-e, održane  u Rimu, bio je iskristalizirati osnovne smjernice za daljnje djelova­nje FERPA-e u cilju zaštite starijih osoba i umirovljenika i njihovih životnih uvjeta.

Predsjednica Carla Cantone podnije­la je detaljan izvještaj o radu u protekle dvije godine i naglasila da su poduzeli sve moguće korake da FERPA bude za­dobije punopravni status unutar ETUC/ Europske konfederacije sindikata.

Na skupštini se govorilo o važnosti uključivanja starijih osoba u svakodnev­nom životu, jer i oni imaju pravo na rad, ali i pravo na kvalitetniji život. Nužnost je i uvođenje jedinstvene formule mini­malne mirovine, kao i minimalne plaće na razini     Europske unije, što ne znači smanjivanje prava onima koji već imaju dobre mirovine.

Glavni tajnik SPI-CGIL-a Ivan Pedretti naglasio je da je nužno poduzeti akcije koje će pomoći ne samo starijim osoba­ma nego i radnicima, mladima i ženama jer EU mora biti snažnija pa iako svaka država ima autonomiju, ne smijemo se odvajati nego zajedno stremiti cilju – po­boljšanju uvjeta života svih članova Uni­je te raditi na jedinstvu. Jedino tako će se stvoriti uvjeti za nova radna mjesta, bolje prihoda, a time i bolje mirovine. Brojni gosti, a osobito Tom Vrijens, predsjednik Komiteta mladih ETUC-a, te generalni tajnik ETUC-a Luca Visentini dobili su ogromnu potporu delegata te potakli još veću raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici svih zemalja.     U zaključnoj riječi generalna tajnica Carla Cantone je naglasila kako sa svojih 10 milijuna članova, FERPA poziva na puno prizna­nje unutar tijela odlučivanja Europske

sindikalne konfederacije, ali i daljnji rad na povećanju broja članova. Također je naglasila da je sada, na pola mandata, posve je jasno koji su prioriteti na koje se treba fokusirati, a to je vođenje kam­panje protiv siromaštva starijih osoba, protiv energetskog siromaštva, za dugo­ročnu skrb i njegu o starijima. Nadalje, naglasila je kako zajedno sa sindikatima aktivnih radnika treba podići svijest o potrebi većeg angažiranja na pitanjima mirovina i mirovinskog sustava, jer će inače sadašnji radnici biti još siromaš­niji. Zatražila je da svi u okviru FERPA-e posvete posebnu pozornost na položaj žena, identificirajući specifičnosti umi­rovljenih žena, njihovu nejednakost u mirovinama kao posljedicu njihova po­ložaja tijekom radnog vijeka.

Obećala je da će se nastaviti po­boljšavati “vidljivost” FERPA-e na razini europskih tijela i donositelja odluka – Komisije, Parlamenta i Vijeća. FERPA će djelovati i surađivati sa svima onima koji žele izgraditi bolju, socijalnu i pravedniju Europu, kako bi osigurali mirnu buduć­nost europskim građanima svih dobnih skupina. S tim ciljem, kao i stoga da bi se poboljšala njezina vidljivost i učinkovi­tost, FERPA će organizirati u svim zemlja­ma u proljeće 2018. Europski dan akcije, s naglaskom na položaj starijih osoba. Također, na predstojećim europskim iz­borima 2019. godine FERPA će se mobili­zirati na pitanjima jednakosti, solidarno­sti i socijalne pravde, suprotstavljajući se antidemokratskim političkim snagama.

Bruna Jovanović

NOVI EUROPSKI SOCIJALNI ISKORAK

Minimalne plaće na 60 posto medijana?

Minimalne plaće nisu plaće za siromaštvo, minimalne mirovine nisu socijalna pomoć za stare

Prema dokumentu koji je Europska sindikalna konfederacija (ETUC) pustila u javnost početkom stu­denoga 2017. poruka je jasna iz samog naziva dokumenta – „Minimalne plaće ne bi smjele biti plaće za siromaštvo”. Minimalne plaće trebale bi porasti za 62 posto u Španjolskoj, 28 posto u Njemačkoj i 22 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu samo da dosegnu razinu ispod praga niske plaće (koji je OECD definirao da dvije trećine nacionalnog medijana).

Europska unija trebala bi odrediti ciljni datum do kada zakonski utvrđe­ne minimalne plaće moraju doseći ba­rem 60 posto medijana plaće, a zatim plaće od koje se može dostojno živjeti. Očito je da to nije moguće postići pre­ko noći, ali cilj treba biti postavljen za čitavu EU, a države članice moraju sje­sti za pregovarački stol sa sindikatima i poslodavcima i raspraviti kako i kada do tog cilja.

Povećanje minimalne plaće na 60 posto medijana ili prosječne plaće u svakoj zemlji znatno bi smanjilo siro­maštvo uz rad i potaklo gospodarski rast, naglašeno je.

Prema izračunu Saveza samostal­nih sindikata Hrvatske, progresivnim povećanjem do 60 posto medijana bruto plaće (medijan plaće, prema DZS iznosi 7.310 kuna), minimalna plaća u Hrvatskoj iznosila bi 4.386 kuna, tj. po­trebno je povećanje od 34 posto.

Definiranjem praga odgovarajuće minimalne plaće i komprimiranjem ukupne distribucije plaća znatno bi se smanjilo siromaštvo uz rad i nejedna­kosti. Takva povećanja plaća potakla bi ekonomski rast, posebice stoga što radnici na dnu spektra plaća pokazuju veću sklonost potrošnji dodatnog nov­ca koji zarade.

No i mirovine bi prihvaćanjem takve politike imale dva nova izvora rasta: prvo, usklađivanjem mirovina u cijelosti ili dijelom s rastom plaća, a drugo, automatskim povećavanjem minimalne mirovine na visinu od 50 posto minimalne bruto plaće, što     Sin­dikat umirovljenika, uz podršku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, zago­vara već godinama, a to bio jedan od glavnih zahtjeva na umirovljeničkim prosvjedima u šest hrvatskih gradova.