LOŠ OMJER MLADIH I STARIH – Najbrojnija dobna skupina u Hrvatskoj su stariji od 65 a mladih je sve manje

Prema pisanju Večernjeg lista, u vremenu dok vladajući planiraju gospodarski rast i napredak do 2030., izuzetno važno je znati i tko će biti nositelji razvoja, odnosno imamo li dovoljno mladog i obrazovanog stanovništva koji je osnovni temelj razvoja svake zemlje?

Najbrojnija dobna skupina u Hrvatskoj su stariji od 75 i više godina kojih imamo 382,2 tisuća dok su najmalobrojnija dobna skupina djeca do 4 godine kojih samo 181,5 tisuća.

Kako je procijenio Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema podacima popisa stanovništva iz 2011. kada je u Hrvatskoj živjelo 4,284 milijuna stanovnika, te prirodnoga kretanja i migracijskog salda sredinom 2020. taj broj se smanjio  na 4,047 milijuna stanovnika. Međutim, naš najveći problem je što je naše stanovništvo, uvršteno među najstarije nacije Europe, sve starije.

U Hrvatskoj živi samo 774.817 djece i mladih do 19 godina, a s druge strane, 862.958 onih od 65 i više godina. Tako će ovogodišnji popis stanovništva, prema procjenama demografa, ako se u njega ne navedu i fiktivni stanovnici koji su već odselili, pokazati da je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika, a moguće i na samo 3,8 milijuna ljudi. Zaista se moramo nadati da taj omjer mladih i starijih neće biti još lošiji nego je sada, kako pokazuju procjene DZS-a jer se mnogi koji su iselili iz države, a iseljavali su se većinom mladi i obitelji s djecom, nisu još odjavili. Kako je loš omjer mladih i starih, ispada da smo u zadnjih osam godina izgubili 65.410 učenika osnovnih i srednjih škola, sigurno je da će se takvim trendom, tolikog gubitka djece u narednim godinama to odraziti na višak učitelja i nastavnika u obrazovnim ustanovama. Već sada je na fakultetima više upisnih mjesta nego što ima studenata, a između ostaloga i sve više mladih je nezadovoljno zastarjelim obrazovnim sustavom koji se nije mijenjao desetljećima i svoje obrazovanje žele nastaviti u drugim državama. I to uglavnom najbolji učenici među njima.

U Hrvatskoj je početkom školske godine 2019./2020. bilo svega 460.425 učenika osnovnih i srednjih škola, dok smo 2011./2012. imali 525.835 učenika. Mladih u dobi od 20 do 29 godina imamo samo 473,5 tisuća, znači svega ih je 91 tisuću više nego starih u dobi od 75 i više godina.

Demograf Dražen Živić kazao je kako je kod nas od projekcija stanovništva još nepovoljnija poremećena dobna struktura stanovništva, koja je generator demografskih problema, a započela je 70-ih godina. „Ovakva dobna struktura stanovništva kakvu imamo danas upozorenje je da će nam budućnost biti još negativnija jer sve manje mladih ulazi u dob za rađanje, dok poslijeratni baby boom naraštaji ulaze u sve brojnije skupine starog stanovništva. Nije problem broj starog stanovništva jer bi svatko od nas želio dočekati kvalitetnu starost nego loš omjer mladih i starih koji dovodi u pitanje funkcioniranje sustava. Kao i cijela Europa i mi funkcioniramo na principu međugeneracijske solidarnosti, a kod nas je mladih sve manje i taj će manjak mladih biti veliki problem jer kako ćemo i čime puniti mirovinske i zdravstvene fondove? Osobna štednja će dobiti na važnosti, ali problem je što kod nas većina ljudi nema od čega štedjeti za starost“ objasnio je Živić. Te dodao „imamo malo mladih između 20 i 29 godina, a još uvijek se u toj dobnoj skupini najviše djece rađa i kad se tome dodaju nepovoljni društveni uvjeti zbog kojih mladi odgađaju rađanje problem je tim veći. Stoga će se demografski problemi morati ublažavati dobro osmišljenom populacijskom politikom“.

43,6 godina prosječna je starost stanovništva Hrvatske, dok je očekivano trajanje života 75,4 godine, žene žive dulje od muškaraca u prosjeku 81,6 godina, a muškarci 75,4 godine.

Prema procjenama, u posljednjih deset godina, iz Hrvatske se iselilo oko 350 tisuća građana, uglavnom mladih i radno sposobnih, popis stanovništva ove godine pokazati će jesu li dobna struktura stanovništva i broj stanovnika lošiji nego trenutno postojeće procjene DZS-a.

Popis stanovništva najavljen za 1. travnja, odgođen je zbog pandemije, te bi se trebao provesti početkom ljeta ako to epidemiološka situacija bude dozvoljavala. Naime, ovogodišnji popis stanovništva treba biti i prvi elektronički popis stanovništva, jer bi se građani u prvoj fazi popisa samopopisivali putem sustava e-Građani. Nakon elektroničke faze popisa, slijedi faza provjere i popisivanje stanovnika na terenu. Kazne za netočne podatke nakon provjere samopopisanih građana putem sustava e-Građani, važna  je jer se za stanovnike Hrvatske mogu upisati i oni koji su u drugim zemljama pa, ukoliko se ne odradi provjera njihove adrese i pogreške ne ponište u sustavu, onda bismo opet imali puno fiktivnih stanovnika. Za demografe je bio sporan i koncept uobičajenog mjesta stanovanja prema kojem je osoba uoči referentnog trenutka popisa živjela u svome mjestu stanovanja barem godinu dana ili je došla u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostane barem godinu dana, jer članovi kućanstava mogu navesti i da su im ukućani otišli privremeno, da su prije toga živjeli u Hrvatskoj i namjeravaju se vratiti. U drugoj fazi popisa, popisivači će one koji se nisu popisali online popisati na terenu i obaviti kontrolu i ispraviti pogreške nastale samopopisivanjem građana. Popisivači će na terenu imati informaciju koja su se kućanstva i osobe i na kojim adresama samopopisali putem interneta i obići će te adrese. Prilikom popisa svi građani su dužni dati točne podatke, jer su prema Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova predviđene prekršajne novčane kazne za davanje netočnih i nepotpunih podataka.

Sve je više mladih koji se, nakon što ne uspijevaju u Hrvatskoj naći odgovarajući posao i srediti si život, odlučuju na odlazak u inozemstvo. Posebno poražavajući podatak je taj da je otišao velik broj ljudi koji je u Hrvatskoj već imao posao, što pokazuje da je kod nas jako loša situacija. Brojke mladih koji odlučuju bolji život potražiti izvan granica Hrvatske iz godine u godinu je u porastu, pa se postavlja pitanje kakva budućnost očekuje Hrvatsku.

Sandra Vukušić, Davorka Ožura