HRVATSKA U VELIKIM PROBLEMIMA – TKO ĆE PRVI DOBITI OTKAZ

Uz premijera Andreja Plenkovića najteži teret pandemije, na svojim leđima nosi  ministar financija Zdravko Marić, koji kao da se bori s vjetrenjačama.

Došlo je do prevelikog problema,  radi se o povlačenju 24 milijarde eura dostupnih Hrvatskoj iz europskih izvora do kraja desetljeća. Uz to Hrvatska udruga poslodavaca zahtjeva od vladajućih da se za privatnike osigura barem polovica od tog iznosa, a posebno apeliraju na polovicu novca iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Naime, po svemu kako je krenulo, to nije ostvarivo.

Sve je jasnije  kako će za privatni sektor kroz različite subvencije i potpore dobiti svega 4,5 milijardi kuna, ili najviše deset posto, a u pregovorima s Europskom komisijom Hrvatskoj je prezentirano da na viši iznos izravnih potpora poduzetnicima ni u kojem slučaju neće imati na raspolaganju.

Međutim, nakon tih insinuacija, u HUP-u su iskazali svoje nezadovoljstvo, a pojačali pritisak na vladajuće koji završnu strategiju nisu prezentirali,a jednako tako ni predali Komisiji iako je rok za predaju dokumentacije konac travnja. Kako je već ranije najavljeno dio novca namjeravaju povući za obnovu zgrada stradalih u potresu, dok se preostali iznos treba rasporediti na reforme u zdravstvu, javnoj upravi, pravosuđu i školstvu. Kao da taj šok nije dovoljan domaćim poduzetnicima, dolazi novi, gospodarstvo Hrvatske u slijedeći mjesec ulazi bez odluke o tome na koji će se način, i u kojim iznosima isplaćivati naknade za očuvanje radnih mjesta, što je kod poduzetnika dovelo do još većeg  nezadovoljstva, koji je najviše izražen u turističkom sektoru, u kojem s početkom ožujka najavljuju i prve otkaze, a ne da dočekuju prve turiste kako bi trebali.

Većina otkaza pogodila bi hotelijerski sektor, a da kriza ne prestaje u Hrvatskoj vidljivo je i iz podataka o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u posljednjem lanjskom tromjesečju, koji iako jest manji u odnosu na prethodne kvartale, naime, i dalje je u cijeloj prošloj godini gospodarstvo radi krize palo po rekordnoj stopi od 8,4 posto. Državnog zavoda za statistiku objavio je podatke krajem tjedna, a prema njihovim procjenama BDP je u proteklom kvartalu pao za sedam posto po godišnjoj razini. Dobra vijest je što je pad ipak nešto manji od očekivanja analitičara koji su se izjasnili u Hininoj anketi. Šest analitičara tada je ocijenilo da bi pad mogao iznositi od od 6,5 do 8,3 posto. Rekordni pad od 7,3 posto posljednji puta zabilježen je na početku globalne financijske krize 2009. godine.

U Republici Hrvatskoj često se raspravlja o izlasku iz krize, a malo je učinaka. Zato se privredna aktivnost ne povećava. Izlaska iz krize nema do daljnjega ukoliko se ovakav trend nastavi i u budućnosti.