Iako je broj registriranih alkoholičara u Hrvatskoj 200.000, stvarni broj daleko je veći. Prema procjenama struke riječ je o milijun građana. Dakle, stvarni, službeni podatak o broju alkoholičara u Hrvatskoj ne postoji. Većina njih ne želi priznati da su alkoholičari. Tek nekolicina ih je na liječenju, a ostali se nalijevaju, zlostavljaju ukućane i ostavljaju im posljedice za cijeli život.
Najčešće se govori o problemu opijanja kod mladih. No, neka istraživanja u Hrvatskoj obuhvatila su sve dobne skupine. Tako se pokazalo da stariji ljudi češće svakodnevno piju. Jedan od podataka je da 96.450 ljudi od 5564 godine pije alkohol najmanje četiri puta tjedno što se u psihološkoj struci, koja se bavi ovim problemom, smatra alkoholizmom.
Neuropsihijatre žalosti što ovaj problem nikad nije dovoljno pobudio svijest javnosti. Smatraju kako je društvo prema alkoholu, blago rečeno, blagonaklono, a lista štetnih učinaka izuzetno je duga.
Socijalne posljedice alkohola nemjerljive su – od raspadanja obitelji do samoubojstava.
Posebno se nižu zdravstvene posljedice. Neurološke bolesti, ciroza jetre i rak gušterače samo su neke od njih. Kad je riječ o starijim ljudima, lista posljedica se širi.
Alkohol je problem u svakoj dobi, a moguć razlog zbog kojeg za njim posebno posebno poseže starija populacija jest usamljenost.
– Bez alkohola on ne može psihički preživjeti dan. Pokušavamo ga skrivati od njega, ali on pada u depresiju. Sažalimo se i damo mu koju čašicu – govore nam u obitelji jednog umirovljenika koji se čitav život, a posebno zadnjih godina, bori s alkoholizmom.
Oni primjećuju njegov problem, ali mnogo je obitelji u kojima se nitko ne zabrinjava kad stariji ukućani pretjeruju s alkoholom.
Dugotrajno opijanje kod njih može proizvesti karcinom, oštećenje jetre, probleme u imunološkom sustavu i oštećenja mozga. Posljedice mogu biti i osteoporoza, dijabetes, visok krvni tlak ili čirevi. Alkohol prouzročuje i promjene u radu srca i krvnih žila, te može uzrokovati srčani udar. Također, kod nekih ljudi se može primjetiti zbunjenost i tendencija k zaboravljanju stvari što se ponekad može pomiješati s Alzheimerom.
Preporuka stručnjaka je da ljudi nakon 65. godine života ne bi smjeli popiti više od sedam čaša alkoholnog pića tjedno.
