Mirovinski sustav Republike Hrvatske ovisi o prosječnoj plaći, te se povećanje mirovina usklađuje sa povećanjem prosjeka plaće u Hrvatskoj koji u rujnu ove godine iznosio 6.418 kuna. No, ta brojka nije realan prosjek plaće iz razloga što ne uključe neoporezive dodatke na plaću kojima hrvatski poslodavci stvaraju kompetitivne i privlačne ponude svojim stalnim ili potencijalnim zaposlenicima. Neoporezivi dodaci poput regresa, božićnice, uskrsnice, toplog obroka, troškova stanovanja, trinaeste plaće, plaćanja vrtića, neoporezivih bonusa i sl. uvelike povećavaju nominalni iznos plaće koji se ne prikazuju u prosjeku plaće ali i ne podižu visinu uplata u zdravstveno i mirovinsko osiguranje što je izrazito pogodno za poslodavce kao i radnike, no istovremeno teško pogađa umirovljenike.
Statistička definicija plaće ovisi o nacionalnim propisima, te se nikakve naknade, kao ni bonusi ne prikazuju kao dio prosječne plaće u statistici.
Kako bi se to ispravilo, najavljena je promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća kako bi se u primanja zaposlenih uključile i neoporezive naknade, no još nisu razrađeni detalji prijedloga. Kao rezultat takve promjene mirovine bi se mogle znatno povećati, sljedeći realni rast plaća prosječnog hrvatskog radnika.
No unatoč nepotpunom odnosno nedovršenom prijedlogu, možemo svakako očekivati skori rast mirovina. Naime, s najavljenim rastom plaća svih djelatnika u javnom sektoru neminovan je i rast prosječne hrvatske plaće što je, naravno, glavni faktor rasta mirovina. A to će se svakako odraziti kroz dva redovna usklađivanja mirovina sa plaćama i troškovima života u Republici Hrvatskoj.
Jedino valja obratiti pozornost na prihodovne cenzuse za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje kao i za novčanu pripomoć umirovljenicima, kako se opet povijest ne bi ponavljala te se za povećanje iznosa mirovine kroz malu svotu novaca, nebi izgubila navedena prava umirovljenika.
