Podnoseći izvješće za 2018. v.d. ravnatelja HZMO-a Ivan Serdar kazao je da je u 2018. u Zavodu bilo evidentirano 1,236 milijun korisnika i 1,5 osiguranika tako da je omjer umirovljenika i osiguranika bio 1:1,22.
Ukupni prihodi iznosili su 41 milijardu kuna, a rashodi za mirovine iznosili su 39,246 milijardi kuna, te su u odnosu na 2017. godinu bili veći za 4,2 posto.prenosi
Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2018. iznosila je 2405 kuna, a udio te mirovine u prosječnoj neto plaći 38,42 posto, kazao je.
Oporba kritizira rad HZMO-a
– U HZMO-u je HDZ našao još jedno mjesto za uhljebljivanje, ustvrdio je Mrsić tijekom saborske rasprave o izvješću o radu HZMO-a za 2018. godinu. Kako tvrdi Mrsić u HZMO je bivši ravnatelj a sadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović zapošljavao svoje prijatelje, osnovao ured za upravljanje ljudskim resursima samo da uhljebi određenu osobu, te prijatelja postavio i za urednika internetske stranice. HZMO sudjelovao je i u kampanji za mirovinsku reformu ministra Marka Pavića, kazao je.
– Izvješće HZMO-a o radu je slika rada ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića i ona baš nije blistava, ocijenio je Mrsić. I usprkos povećanju broja zaposlenika za tri posto (68 novih djelatnika), privremeno rješenje o mirovini čeka se i po šest mjeseci, istaknuo je.
Da HDZ koristi HZMO za uhljebljivanje smatra i Gordan Maras (SDP) koji tvrdi da svake godine broj zaposlenih poraste za 10 posto.
Silvano Hrelja (HSU) predvidio je pak HZMO-u tmurnu budućnost zbog toga što nema financijsku i poslovnu autonomiju nego, kako je kazao, samo služi kao računovodstveni servis za obračun i isplatu mirovina.
– HZMO ove godine bilježi 97. rođendan ali ako idemo u smjeru da nema ni poslovne ni financijske autonomije sumnjam da će doživjeti 100 godina. Moglo bi doći do njegove marginalne uloge a to nije dobro i tu su potrebni radikalni potezi, kazao je. Hrelja je također kritizirao efikasnost HZMO-a, odnosno ukidanje prethodnih kontrola kod izračuna mirovina zbog čega, tvrdi, 30 posto rješenja godišnje ide na doradu.
Oporba je zamjerila i što se rasprava o mirovinskom sustavu koji raspolaže s 41 milijardu kuna održala u večernjim satima kada nema televizijskog prijenosa a pozornost javnosti je mala.
Zastupnici su ranije podržali prijedlog izmjena Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s direktivom EU-a u dijelu obavještavanja građana o ispravnosti vode i davanje odgovarajućih savjeta.
