Mirovine koje u RH primaju umirovljenici nisu dostatne za tekuće mjesečne troškove. Nisu im dovoljne za sve režije, lijekove, pa su mnogi umirovljenici primorani koristiti Caritasove kuhinje, kako bi barem jeli. Statistički gledano svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj je na krajnjem rubu siromaštva. Više od 700 000 umirovljenika, kod nas primorana je živjeti sa mirovinom manjoj od 2 400 kuna.
Umirovljenica Branka bila je hrabra i podijelila je svoju surovu stvarnost, kako bi ostale ljude upozorila kakav je život siromašnog umirovljenika. Ispovijeda kako je nerealno preživjeti cijeli mjesec sa 1 900 kuna mirovine koju ostvaruje. Napominje da nakon podmirenja režija i životnih troškova zaista nema dovoljno novaca za normalan život. To smatra velikom sramotom, jer je svoju mirovinu pošteno zaradila, svojim radom kroz život. Također priznaje da bi bez pomoći Caritasa i pučke kuhinje bila gladna. Kaže da posjećuje pučku kuhinju i tamo dobije hrane.
„Dođem dva puta tjedno ovdje, kruh nam daju koliko god hoćemo, a dva puta mjesečno dobijemo paket”-navodi Branka.
Sve to smatra velikom državnom sramotom i zna da nije jedina koja tako jedva preživljava iz mjeseca u mjesec, bez naznaka boljitka za svoju egzistenciju. Također govori da je mlada, da ne bi čekala ni trenutka, nego bi kao i sva današnja mladž otišla raditi i živjeti izvan zemlje.
„To je sramota države, ne nas, jer mi smo te penzije zaslužili. Ja da sam sada mlada, ja bih odmah otišla.“-iskrena je Branka.
Eurostat je nedavno iznio podatke o životima umirovljenika u Europi i njihovom stupnju siromaštva tj. po stručnoj terminologiji, najvećem riziku siromaštva. Zemlje kojima je najgore u Europi su Estonija, Latvija, Litva, Bugarska, te zatim slijedi Hrvatska. Državna tajnica u Ministarstvu demografije, Marija Pletikosa rekla je da samo 9 %, građana koristi socijalnu naknadu na koju imaju pravo. Za sada ta naknada iznosi oko 800 kuna za samca, ali postoji prijedlog gdje bi se ta naknada mogla uvećati.
Drugačije mišljenje ima Zdenko Babić, koji je profesor na Pravnom fakultetu i koji govori da država treba povećati osnovicu minimalne zajamčene naknade, koja je sada 800 kuna. Jer ako je minimalna zajamčena naknada 800 kuna, oni umirovljenici koji ostvaruju mirovinu odsamo 1000 kuna, za ovu državu se ne vode kao siromašni! Smatra ukoliko se minimalna zajamčena naknada podigne na prag od 1 500 kuna, tada bi oni umirovljenici koji imaju mirovine u rangu 1000-1500 kuna, mogli zatražiti socijalnu pomoć, jer bi ih država tretirala, kao siromašne građane.
No mirovinska reforma je donijela novu odredbu gdje radije nudi mogućnost vraćanja umirovljenika na tržište rada u trajanju pola radnog vremena, gdje pritom mogu primati naknadu za rad, kao i svoju malu mirovinu
