Piše: Jasna A. Petrović
Digla se panika. Tijekom 2015. godine umrla je 55.651 osoba. Prestigli smo čak i ratnu 1991. godinu kada su umrle 54.832 osobe. Iako se prosječno bilježi rast od 2 posto umrlih, 2015. ih je zabilježeno čak 6 posto više no u prethodnoj godini. Što je dogodilo? Što je razlog pomoru Hrvata? Moglo je biti i gore, jer od prosinca 2014. do studenog 2015. preminulo je 3.979 ljudi više nego u istom razdoblju godinu ranije, što predstavlja porast od čak 7,8 posto. Neki strašan nepoznati virus, koji napada samo hrvatske građane?
Umirovljenička stranka BUZ je jedina javno reagirala i zatražila da vlada, odnosno Ministarstva zdravlja i socijalne politike, hitno provedu potrebne analize kako bi se utvrdili razlozi ovog katastrofalnog porasta smrtnosti u Hrvatskoj.
Demograf Anđelko Akrap, međutim, tvrdi kako to nema veze s vladinim politikama. Takvi se skokovi, valjda, događaju normalno?! Ipak, neke druge statistike kažu kako itekako postoje direktne veze s vladinim politikama.
Pogledali smo u statističku bazu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i vidjeli kako su rasle prosječne mirovine po godinama. Jesu li i koliko bile usklađivane? I onda vidimo da upravo u tom razdoblju od polovice 2013. godine, te u cijeloj 2014. godini nije uopće bilo rasta temeljem usklađivanja mirovina. Mirovine, su, dakle, padale.
Trend Mrsićevog carevanja nastavljen je i u 2015. godini, pa su mirovine tek u drugoj polovici porasle za mizernih 0,30 posto. Sada čujemo da će, unatoč pompoznim najavama istog bivšeg ministra o novom varijabilnom modelu, mirovine porasti za samo 0,46 posto. Je li izostanak usklađivanja mirovina i njihov nominalni i još veći realni pad doista skrivio povećano umiranje starih?
Mi bismo rekli da siromašenje umirovljenika jest u direktnoj korelaciji s visinom mirovina. Umiru oni koji su sve gladniji, sve siromašniji, koji si ne mogu priuštiti privatnog liječnika, imunološke preparate, oni koji žive u stalnom strahu od bankrota. Vjerojatno bi se povećanje smrtnosti pokazalo i u razdoblju od dvije godine kad je bivša premijerka Kosor u potpunosti zamrznula usklađivanje mirovina. To tek treba proučiti.
Ono što ne treba proučiti, jer je vidljivo iz statistika, jest da je iz mirovinskog sustava u prvih devet mjeseci prošle godine, zbog smrti izbrisano 34.014 umirovljenika. Njihova prosječna mirovina je iznosila samo 2.147,59 kuna, što je bitno niže od prosjeka mirovina tzv. starih umirovljenika, tj. onih koji su ostvarili pravo na mirovinu do 31. prosinca 1998. godine. Njihove prosječne mirovine su 2.521,99 kuna, a onih među njima koji su masovnije umirali su niže za čak 15 posto. I djetetu je jasno, umiru siromašniji, oni koji žive u strahu. Umiru oni, koji nemaju dovoljno za život.
