U posljednjem desetljeću udio zaposlenih starijih osoba povećao se, dok se onaj zaposlenih mlađih osoba smanjio. Radnika do navršenih 29 godina života ima oko 301.000, dok radnika starijih od 50 godina ma oko 450.000, od čega je zapanjujuće da njih čak sto tisuća ima više od 70 godina.
Na porast broja zaposlenih starijih osoba utjecale su migracije, ali i produljenje radnog vijeka žena na 65 godina. Bez obzira na ove brojke svaki treći nezaposleni Hrvat stariji je od 50 godina, a prema stopi zaposlenosti osoba između 55. i 64. godine života Hrvatska se na samom dnu ljestvice s puno manjim postotkom od europskog prosjeka.
Tijekom migracija otišlo je oko 200.000 mlađih radnika pa mnogi poslodavci radije biraju starije osobe s iskustvom nego mlade ljude koji su ostali u našoj zemlji.
Vijesti:
5 stvari koje vam oboljeli od MS neće reći
Druga afera
Učini nešto za svoju generaciju
Sve se više starijih ljudi vraća na tržište rada, odnosno sve se veći broj umirovljenika odlučuje na ponovno zaposlenje. Bi li se trebalo više ulagati u ostanak mladih u državi te njihovo zapošljavanje ili bi se velikom većinom trebalo zapošljavati umirovljenike ili osobe starije od 50 godina?
