PRISTUP BOLESNIKU STARIJE ŽIVOTNE DOBI U ORDINACIJI OBITELJSKE MEDICINE

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

PRISTUP BOLESNIKU STARIJE ŽIVOTNE DOBI U ORDINACIJI OBITELJSKE MEDICINE

Životni vijek sve je duži zahvaljujući učinkovitijem liječenju i sprječavanju zaraznih bolesti, uspješnijem liječenju kroničnih bolesti, higijeni te većem životnom i socijalnom standardu stanovništva. Smatra se da će se do 2030. broj osoba starijih od 65 godina udvostručiti, pa je ova populacijska skupina jedna od najbrže rastućih. Biološko starenje je sveprisutni i nezaobilazni proces u živom svijetu, prirodno-spontano progresivno mijenjanje u životnom ciklusu svake jedinke, koje se završava smrću. Glavnina tog procesa je uvjetovana genetički programiranim slabljenjem i otkazivanje sistema održavanja homeostaze, tj. održavanja samobitnosti organizma, putem balansiranja svoje unutrašnje sredine u vječno promjenljivim uvjetima okoline.

Liječnik obiteljske medicine u svojoj ordinaciji prosječno ima u skrbi oko 400‐500 osoba starije životne dobi, a oni posjećuju liječnika u prosjeku oko 6 puta godišnje, neki više puta, a neki manje. Obzirom na specifičnost rada u obiteljskoj medicini te dugogodišnji bliski odnos s tim segmentom populacije, veći je naglasak na biopsihosocijalni pristup starijoj populaciji.

Starenjem stanovništva i sve dužim životnim vijekom zdravstvene potrebe su sve veće, povećava se broj kroničnih bolesnika, kao i stupanj onesposobljenosti. Starost i bolest ipak nisu sinonimi. Jedna petina stanovništva ipak “zdravo”stari te kronološka dob ne mora odgovarati i biološkoj životnoj dobi.

Rizični čimbenici za nastanak bolesnog starenja su tjelesna neaktivnost, psihičke promjene i psihička neaktivnost, tjelesni poremećaji, poremećaj osjetila, stanje zubala te nepravilna uporaba lijekova. U gerijatriji se te smetnje navode kao: nepokretnost, nestabilnost, nesamostalnost te nekontrolirano mokrenje.

Specifičnosti morbiditeta starijih ljudi su veliki broj oboljelih od arterijske hipertenzije, degenerativnog reumatizma i šećerne bolesti. Slabljenje imunološkog odgovora razlog je što se infektivne bolesti ponekad manifestiraju mnogobrojnim simptomima, dok s druge strane zbog prisustva brojnih kroničnih bolesti i polisimptomatike često je bez ikakve svrhe propisivanje lijekova. Farmakokinetika i farmakodinamika se mijenja obzirom na cijeli niz fizioloških procesa kao što su povećan udio masnog tkiva, smanjen udio mišićne mase i količine vode u tijelu, redukcija jetrenog i bubrežnog klirensa, smanjena apsorpcija u crijevima i dr.

Stariji ljudi osjetljiviji su na uobičajene koncentracije lijekova pa su i nuspojave 2 puta češće nego u mlađoj populaciji. Preporučljivo je dati što manji broj lijekova, a liječnik obiteljske medicine zbog komorbiditeta i multimorbiteta često mora paziti na interakcije.  Važno je da uputa o uzimanju lijeka bude jasna, poželjno ne samo usmena već i napisana, a najbolje bi bilo da je prepisana samo jedna doza u danu. Oprez je potreban i zbog mogućih kognitivnih smetnji koje mogu ometati pravilno uzimanje terapije. Nije zanemariva činjenica da treba biti svjestan i socijalnog stanja osobe i njezine mogućnosti da si financijski osigura neki lijek. Sprječavanje nastanka bolesti ima odlučujuću ulogu u očuvanju funkcionalne sposobnosti i osiguranju zdravog, aktivnog i produktivnog starenja. Liječnik obiteljske medicine sa svojim biopsihosocijalnim pristupom starijoj osobi treba zauzeti proaktivni, u njegovom fokusu treba biti osoba, a ne bolest, te je često koordinator između obitelji, društva i starije osobe.

Cijeli zdravstveni sustav pokušava se prilagoditi postojećoj ekonomskoj i društvenoj situaciji u  državi.  Glavni  cilj  većine  uvedenih  promjena  bio  je  rasteretiti  više  razine  zdravstvenog sustava prebacujući velik dio posla i usluga na zdravstvene djelatnike  primarne  zdravstvene zaštite  uz  još  strožu  kontrolu  troškova  u  ovom  sektoru.  Sve  veća  odgovornost  i  manja financijska sposobnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odrazile su se i na kvalitetu primarne zdravstvene  zaštite,  te  se  upravo  zbog  toga sve  veća  pažnja  posvećuje  kvaliteti  primarne zdravstvene zaštite.

 

Sandra Vukušić, Davorka Ožura

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?