Kako drveće razgovara?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

30 godina istraživanja otkrilo zanimljivosti mreže korijenja

Ekologinja Suzanne Simard tvrdi kako drveće ima sofisticiranu i povezanu ‘društvenu’ mrežu koja se odvija pod zemljom.

Njezino 30 godina dugo istraživanje kanadskih šuma je dovelo do otkrića da drveće međusobno ‘razgovara’ često, a i na velikim udaljenostima. Na cijelu ideju istraživanja ju je navelo jedno davno otkriće u kojem je ustanovljeno da jedan korijen sadnice bora može poslati ugljik drugom korijenju sadnica bora.

Stabla su, navodno, jako društvena i međusobno ovise jedna o drugima kako bi preživjela. Komunikacija je bitna, a ogromna mreža korijenja služi i za slanje ‘tajnih’ poruka među njima, što omogućuje dijeljenje hranjivih tvari i vode s onim stablima kojima su nutrijenti potrebniji.

Njezina pretpostavka da drveće može međusobno dijeliti informacije bila je jako kontroverzna pa je zbog poteškoća u dobivanju sredstava za istraživanje odlučila sama eksperimentirati.

Posadila je 240 stabala breze, jele i cedra u kanadskoj šumi i pretpostavila da će breza i jelka razviti vlastitu podzemnu mrežu, no ne i cedar. Sadnice je pokrila plastičnim vrećicama ispunjenim raznim vrstama ugljičnih plinova. U brezu je ubrizgala radioaktivni plin, a u jelu stabilni ugljikov dioksid.

Kad ih je provjeravala Geiger-Müllerovim brojačem, saznala je da u cedru nema radioaktivnosti. Međutim, kod jele i breze, koje su dijelile ugljikov dioksid, brojač je itekako reagirao. Breza je bila ta koja je slala ugljikov dioksid jeli, osobito kad je bila u hladovini. Tijekom zime, događala se obrnuta komunikacija. Breza je bila bez lišća, a zimzelena jela joj je slala potrebni ugljik. Znanost je do tada uvijek smatrala kako se stabla međusobno natječu za ugljik, sunce, vodu i hranjive tvari.

Stabla su ‘razgovarala’ pomoću kemijskih i hormonskih signala putem micelija. Komunicirala su putem ugljika, dušika, fosfora, vode, hormona i kemikalija, a zatim međusobno dijelila te elemente, stvarajući ravnotežu cijele šume.

Micelij povezuje različita pojedina stabla u jednoj šumi, bilo da su u pitanju stabla iste ili različitih vrsta. Simard je otkrila kako starija stabla hrane mlađa te da jedno starije stablo može biti povezano s više stotina drugih stabala.prenosi

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?