Što je atopijski dermatitis (AD) i kako izgleda kod odraslih osoba, koji su prvi simptomi, a kada je već ‘znak za uzbunu’? Kako se simptomi mogu držati pod kontrolom, kako AD utječe na kvalitetu života oboljele osobe i koje su novosti u liječenju. Donosimo sve što trebate znati o ovoj, sve češćoj, i ozbiljnoj kožnoj bolesti.
atopijskom dermatitisu i dalje kolaju razni mitovi. Riječ je o površinskoj kožnoj bolesti, pogađa samo djecu, može se jednostavno liječiti kremama te se vrlo lako može kontrolirati. Potpuno krivo!
Dana 14. rujna u svijetu se obilježava Svjetski dan atopijskog dermatitisa te služi kao prilika za podizanje svijesti o bolesti koja je često podcijenjena. Bolesnici se svakodnevno suočavaju s raznim izazovima, a ova kožna bolest itekako utječe na njihovu kvalitetu života.
Što je atopijski dermatitis i kako izgleda kod odraslih osoba?
Atopijski dermatitis (AD) je kronična, upalna kožna bolest i jedna je od najčešćih teških kožnih bolesti u ekonomski razvijenim zemljama. Prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, prim. dr. med. – specijalistica dermatologije objašnjava kako atopijski dermatitis nastaje kao posljedica nasljeđa, oštećenja kožne barijere, imunološkog odgovora te čimbenika iz okoliša. Dodaje da se bolest različito očituje u različitim životnim razdobljima.
Počinje se javljati oko 4 – 6. mjeseca života da bi se u trećine oboljelih smirila do polaska u školu, u trećini slučajeva nestaje do puberteta, dok u preostale trećine traje cijeli život.
U dobi puberteta i nakon njega bolest se očituje na:
- koži lica i to poglavito oko očiju i oko usta
- kod žena na koži oko bradavica dojki u vidu izrazite suhoće, crvenila praćenog svrbežom
- na koži dlanova i tabana te velikih pregiba i to poglavito lakatnim jamama i stražnjim dijelovima koljena u vidu izrazite suhoće, crvenila, ljuštenja praćenih izrazito jakim svrbežom.
– Pored ovih lokalizacija, izrazito često zahvaćena je i koža vrata koja izgleda kao prljava u vidu smećkastih ljuski i naslaga. To je vrlo često viđeno kod osoba alergičnih na kućnu prašinu ili koje imaju na koži veću količinu određenih vrsta gljivica (kvasnica) koje i inače obitavaju na koži. U bolesnika s AD zbog narušene barijere i izrazito suhe kože koja ne proizvodi dovoljno masnoće i tvari koje onemogućavaju njihov rast, omogućen je nesmetani rast gljivica, te različitih vrsta bakterija, poglavito stafilokoka. Dok se kod zdravih osoba kolonizacija nalazi kod 5-30% osoba, kod atopičara se kolonizacija ovim bakterijama i kvasnicama nalazi kod 90-95% osoba zbog čega treba, uvijek prilikom liječenja, paziti na smanjivanje broja bakterija i gljivica – govori nam prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, prim.
Tu ravnotežu, kaže, uspostavljamo propisivanjem antibiotskih krema i krema koje liječe gljivične infekcije. Naravno pri tom se istovremeno mora davati i krema koja će smanjivati upalne promjene i svrbež kao i kreme koje bi trebale oporaviti kožnu barijeru.
Prvi simptomi
Prvi simptomi su, objašnjavanja dermatologinja, svrbež koji se pojačava kada je koža toplija, a to je u suhim prostorijama tijekom zime ili prilikom odlaska na spavanje. Pored toga pojavljuje se crvenilo. Zbog osjećaja svrbeža bolesnik se češe te se pojačava kolonizacija bakterijama koje pojačavaju upalu, a time i svrbež. Tako se stvara začarani krug.
– Terapiju treba započeti što ranije, kako bi se ovaj krug svrbež – češanje – upala pa potom još jači svrbež i još jača upala, prekinuo. Činjenica je da se rana primjena terapije i to kortikosteroida, koji jedino mogu pomoći u ovim stanjima, često izbjegava i to zbog globalnog fenomena kortikofobije koji je nastao i proširio se posljednjih godina zahvaljujući društvenim mrežama. Činjenica je da u Europi roditelji kasne s primjenom kortikosteroidnih pripravaka prosječno 13 dana, dakle gotovo dva tjedna, pa se može zamisliti koliku upalnu reakciju potenciramo u koži, a s tim u vezi i patnju bolesnika u vidu nesanice s posljedičnim agresivnim i katkada asocijalnim ponašanjem – kaže dermatologinja Puizina Ivić.
Dodaje da je znak za uzbunu upravo nemogućnost normalnog obavljanja posla, praćenja nastave ili učenja zbog svrbeža koji se inače u dermatologiji opisuje kao najjači.
Bolest se može pojaviti odjednom i u starijoj životnoj dobi
Kakav će scenarij i prognozu bolest imati ovisi o genetskim faktorima, djelovanju okoliša i našem imunološkom odgovoru. Nema jedinstvene tablete ili kreme koja će zauvijek izliječiti bolest. Bolest, kaže doktorica, uvelike ovisi o našem nasljeđu, a majka je pritom jači čimbenik od oca.
– Bolest se također može pojaviti odjednom i to u odrasloj dobi, no kada se brižljivo uzimaju podaci bolesnika, gotovo uvijek se sazna da su u djetinjstvu ili mladosti imali neka očitovanja sklonosti alergiji – peludnu hunjavicu praćenu kihanjem i suzenjem očiju tijekom proljeća, alergijske bronhitise, alergije na hranu ili lijekove. To je dio tzv. alergijskog marša što znači da smo rođeni sa sklonošću alergijama, ali se rastom i razvojem pojavnost bolesti mijenja, te je ona u nekom obliku prisutna i vidljiva, samo se mijenja njena izražajnost – govori nam dermatologinja.
Oboljeli u Hrvatskoj
Točnu učestalost je, kaže nam prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, prim., teže istražiti i to zbog različitih metoda ispitivanja i simptoma koje ova bolest može imati, pa ju je teže staviti u neke mjerljive okvire.
– Procjenjuje se da u nižim razredima uvijek ima 3-4 atopičara, a u populaciji se obično broj kreće oko 10%. Atopijski dermatitis najčešće se očituje u zemljama koje su visoko razvijene i industrijalizirane, dok je daleko rjeđi u nerazvijenim zemljama. No, procjenjuje se da primjerice u Norveškoj u dobi od 7 do 13. godine boluje 19,7% djece od atopijskog dermatitisa. U Danskoj je to oko 23%, a u Njemačkoj i Švedskoj od 13 do 15%. U Japanu se vrijednosti kreću od 9 do 20%. Nasuprot tome, nerazvijene zemlje Afrike bilježe broj od svega 0,7% djece oboljele od atopijskog dermatitisa. Također djeca koja žive u nerazvijenim krajevima s niskom učestalošću atopijskog dermatitisa, dolaskom u razvijene zemlje obolijevaju od atopijskog dermatitisa kao i ostala djeca u tom okruženju. Tako su primjerice Šveđani uočili da djeca potomci Turaka imaju višu učestalost (32,4%) atopijskog dermatitisa od malih Šveđana iste dobi – kaže doktorica.
Ovi podaci, nastavlja, ukazuju na važnost čimbenika okoliša i zagađenja koji mogu biti od velike važnosti za nastanak bolesti. Uočeno je da se tijekom posljednjih 30, 40 godina izrazito povećao broj djece koja boluju od atopijskog dermatitisa te da taj broj stalno i polagano raste.
Što sve može pogoršati postojeće simptome atopijskog dermatitisa?
Provocirajući čimbenici su:
- pelud korova
- kućna prašina, odnosno grinje i životinjska dlaka, pri čemu valja naglasiti da mačka dovodi do jačeg alergološkog odgovora nego pas, pa je pas bolji izbor kućnog ljubimca kada u obitelji imate atopičara.prenosi
Od prehrambenih namirnica tu su:
- jaja
- mlijeko
- aromatično južno voće, primjerice naranče, mandarine, kivi i jagode
- orasi
- rakovi
