Čak 150.000 turista u sezoni zatraži pomoć u bolnicama: ‘Često su bezobrazni, nećete vjerovati koje su nacije najgore i ne žele platiti ni lipe pa ih policija hvata’

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Foto: Shutterstock

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, tijekom 2017. godine u našim bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama liječilo se 130.599 turista, a prošle godine njih čak 149.448.prenosi

Nema državljanina s područja EU-a koji nije zatražio pomoć u našoj bolnici. I dok u HZZO-u kažu da nema problema s plaćanjem, liječnici i sestre ne bi se složili s tom tvrdnjom.

– Od svih pacijenata koji dolaze na naš Hitni prijam, njih 30-40 posto u centru sezone su stranci. A tu ima svega, opiju se pa padnu, dožive prometnu nesreću, ali ima i sasvim ozbiljnih stanja koja zahtijevaju operaciju i bolničko zbrinjavanje.

Ne želim generalizirati, ali Talijani su često bezobrazni, Francuzi ne žele platiti participaciju od 50 do 100 kuna i svađaju se s osobljem. I kod nas osobe koje nemaju dopunsko plaćaju participaciju, a Francuzi škrtare za 50 kuna i ne žele platiti pa se s njima moramo svađati.

Zamislite da ja dođem u Pariz i onda se iskradem iz bolnice jer nisam htio platiti nekoliko eura. I taj Francuz ili Talijan očekuje od mene da znam njihov jezik, a oni ne znaju ni “beknuti” engleski i još se ljute što ih ne razumijemo. Azijci su me oduševili, pristojni su, čekaju, plate i ne žale se. Na kraju lijepo zahvale. Imamo i sve riječi hvale za Skandinavce, to su prava gospoda, odlično govore engleski i nema nikakvih problema s njima – kaže nam jedan dalmatinski liječnik i nastavlja:
– Ma tu vam bude svakakvih scena. Primjerice, prije nekoliko dana skupina stranaca je napravila račun od nekoliko tisuća kuna, a nakon obrade pobjegli su. Pa moramo zvati policiju. Ili nas maltretiraju da im vadimo sto uboda ježinaca iz noge. Iako su nam Nijemci najbrojniji gosti, njih nekako najmanje ima, dok nam prednjače Talijani, Britanci, Francuzi i mnogo je Poljaka. I onda ne znaju proceduru, pa se s njima i na mote “borimo” da im objasnimo kakvi su zakoni i što mogu očekivati jer uglavnom ne govore engleski – kaže naš liječnik.

Kardiologinja doc. dr. sc. Duška Glavaš iz splitskog KBC-a nam pak kaže:
– Tijekom ljetnih mjeseci dobar dio pacijenata su nam turisti, među njima najčešće ljudi u zrelijim godinama. Dio njih se u svojim zemljama ne bavi sportom i nisu dovoljno aktivni, a onda dođu na odmor i sve bi ono što nisu proživjeli, odjednom htjeli probati u dva tjedna u Hrvatskoj. Naporno bicikliraju, plivaju na duge pruge, trče, i to sve po jakom suncu. I naravno da organizam koji nije pripremljen za te napore, to ne može ni izdržati. Onda se znaju dogoditi aritmije, infarkti, popuštanje srca…

Srećom, hitne službe rade odlično, pa ti pacijenti brzo dođu na naš odjel i u načelu ih spasimo ili ih stabiliziramo dok ih se ne prebaci u njihove zemlje na daljnje liječenje. Tu ima i puno papirologije, dopisivanja s osiguranjem, kontakti s konzulatima i ambasadama, ali ništa nam nije problem. Većina naših pacijenata uredno plati račune liječenja, primjerice ako imaju EU karticu zdravstvenog osiguranja, onda participacija za neke skupe pretrage dođe oko 2000 kuna, a bez te kartice je čak 20.000. No, tu karticu nije imao jedan Poljak i kad je shvatio koliko mora platiti, samo je pobjegao iz bolnice.

Imamo zaista svakakvih iskustava, ali uglavnom pozitivnih. Često nam se pacijenti jave i nekoliko mjeseci nakon što su bili na našem odjelu i zahvale jer smo im spasili život. Također, često smo u kontaktu i s njihovim liječnicima, koji su se uvjerili da u Splitu pružamo najbolju moguću skrb za kardiološke pacijente – kaže nam kardiologinja Glavaš, uz napomenu kako prvi znak bolesti može biti srčani zastoj, gdje puno može pomoći reanimacija na licu mjesta.

HZZO-u smo poslali upit s kojim su najčešće dijagnozama turisti dolazili u hrvatske bolnice.
– Turisti su kod liječnika najčešće odlazili zbog dijagnoza: esencijalna (primarna) hipertenzija, bol u leđima (dorzalgija), dijabetes melitus neovisan o inzulinu, upala vanjskog uha (otitis externa), upala mokraćnog mjehura (cistitis), akutna upala tonzila (akutni tonzilitis), fibrilacija atrija (najčešća aritmija u općoj populaciji) i undulacija, poremećaji metabolizma lipoproteina i ostale lipidemije, nesupurativna upala srednjeg uha (otitis media nonsuppurativa), konjunktivitis, akutna upala ždrijela (akutni faringitis), akutni bronhitis, opturirajući cerumen (začepljenje uha), lumbago s išijasom, hiperplazija prostate, gastroezofagealni refluks, ostale hipotireoze, ostali dermatitisi, vrućica nepoznata podrijetla – odgovaraju nam iz HZZO-a.

Od hitnih stanja tu su i srčani udar, moždani udar, ozljede u prometnim nesrećama, zatim manje ozljede (porezotine, lomovi) te razne upale specifične za godišnje doba.
I sada se postavlja pitanje podmiruju li uredno ti turisti, odnosno njihove osiguravajuće kuće, troškove koji su nastali u našim bolnicama.

– Ne postoji problem u naplati potraživanja s obzirom na to da su postupak i rokovi naplate troškova striktno propisani europskim pravnim propisima i međunarodnim ugovorima, što sve uključene strane poštuju. HZZO ima podatke za turiste koji dolaze iz država EU-a, te iz država s kojima Hrvatska ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju. Ne raspolažemo podacima o turistima iz trećih zemalja, s obzirom na to da su oni obvezni osobno podmiriti sve nastale troškove u našim bolnicama, ili ih pokriva njihovo privatno osiguranje.

U 2017. godini, prema državama EU-a po osnovi hitne/neodgodive zdravstvene zaštite potraživanje je iznosilo 14.449.123,86 eura, a prema ugovornim državama 14.673.140,98 kuna. Po osnovi korištenja planiranog liječenja stranaca u Hrvatskoj potraživanje je iznosilo 57.205,80 eura. U 2018. godini, prema državama EU s osnove hitne/neodgodive zdravstvene zaštite potraživanje je iznosilo 15.581.043,48 eura, a prema ugovornim državama 25.455.194,18 kuna. S osnove korištenja planiranog liječenja stranaca u Hrvatskoj potraživanje je iznosilo 104.211,12 eura – kažu nam u HZZO–u.
Kakva je procedura, primjerice, ako se dogodi nesreća ili nekoga zadesi srčani udar u Hrvatskoj, pitali smo HZZO…

– Pacijent se zbrinjava kao i bilo koji drugi hrvatski osiguranik u takvom slučaju, a troškovi se obračunavaju na osnovi europske kartice zdravstvenog osiguranja (za osiguranike iz EU) ili na osnovi potvrde propisane međunarodnim ugovorom (za osiguranike iz ugovornih država). U slučaju pacijenta koji dolazi iz treće zemlje, troškovi se izravno naplaćuju od pacijenta, kao i u slučaju kada osoba ne posjeduje pravovaljani dokument o pravu na zdravstveno. Postupak naplate troškova u tim slučajevima propisan je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj – navode nam u Zavodu.

Vijesti:

Srce obožava ovih 9 super namirnica!
Dostojanstvo u Hrvatskoj strana riječ?
Vaša prava na novčane naknade

Također, HZZO podmiruje troškove hitnog prijevoza helikopterom kako za hrvatske osiguranike, tako i za turiste koji imaju europsku karticu zdravstvenog osiguranja.
Iz Opće bolnice u Puli, za Glas Istre su prije nekoliko dana istakli da su u srpnju imali ukupno 6788 pacijenata na hitnom prijemu, među kojima je bilo čak 1715 stranaca. Stotine stranaca je i stacionarno liječeno tijekom ljeta.

U prvih šest mjeseci prošle godine pulska bolnica je po osnovi EU iskaznica prihodovala dodatnih 2,58 milijuna kuna, a u prvoj polovici ove godine oko 3,15 milijuna. Iako HZZO navodi da nema problema u naplati računa, iz pulske bolnice pak navode da određeni problemi u naplati medicinskih usluga još postoje, poglavito sa zemaljama izvan EU-a te s nama susjednim državama, gdje često bolesnici nemaju regulirano zdravstveno osiguranje, nisu uplatili putno osiguranje niti su potvrdili konvencije bilateralno potpisane s tim zemljama.

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?