Agresivno ponašanje i demencija

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Agresivno ponašanje i demencija

Promijenjeno ponašanje se kod osoba s demencijom očituje vrlo često, što za obitelj i njegovatelje može biti izuzetno stresno. Posebno je teško kada se osoba koja je ranije bila umjerena i nježna, počne ponašati čudno ili agresivno. 

Postoji više razloga zbog kojih se ponašanje kod oboljelih osoba može promijeniti.  Demencija je rezultat promjena koje se odvijaju u mozgu i koje utječu na pamćenje, raspoloženje i ponašanje. Ponekad promjene u ponašanju mogu biti u direktnoj vezi s promjenama u mozgu.  U drugim slučajevima, promjene u okolini, zdravstvenom stanju ili lijekovima, mogu kod oboljele osobe izazvati promjene u ponašanju. Nekome je određena aktivnost, poput kupanja, previše naporna. Druga se osoba možda fizički ne osjeća dobro. Demencija na različite osobe utječe na različite načine i umanjuje njihovu sposobnost da objasne svoje potrebe i kontroliraju stresne utjecaje iz vlastite okoline.  Razumjeti zašto se netko ponaša na određeni način, ujedno znači i imati određene ideje o tome kako se lakše nositi s novonastalom situacijom.  

Agresija se može se očitovati fizički, kao udaranje ili verbalno, uvredljivim riječima. Agresivno ponašanje je obično izraz ljutnje, straha ili nezadovoljstva.  

Agresija može biti izazvana nezadovoljstvom. Na primjer,zaključavanje vrata može spriječiti osobu da odluta, ali također može rezultirati povećanjem nezadovoljstva. Aktivnost i vježba u nekim slučajevima može prevenirati incidente. Lagano, vidno prilaženje agriviranoj osobi, ponekad može smiriti situaciju. Objasnite ukratko što se dogodilo, konciznim, jasnim rečenicama, poput “Pomoći ću ti da skineš kaput”. Tako se može izbjeći osjećaj napadnutosti i posljedična agresija koja se javlja u samoobrani. Provjerite da li je osoba agresivna zato što nešto želi. Ako se radi o tome, pokušaj udovoljavanja željama oboljele osobe, to joj može olakšati situaciju.

Neke osobe s demencijom pretjerano reagiraju na sitnice koje im smetaju ili na blaže kritike. Reakcije mogu uključivati: vrištanje, vikanje, nerealne optužbe, uzrujavanje, tvrdoglavost, te nekontrolirano ili neumjesno smijanje.  Suprotno, osoba se može povući u sebe. Tendencija ka pretjeranom reagiranju dio je bolesti i naziva se  ‘katastrofalnom reakcijom’. Ponekad je katastrofalna reakcija prvi znak demencije.  Ona se može javiti kao prolazna faza i nestati s razvojem bolesti, ili se nastaviti javljati određeno vrijeme. Katastrofalno ponašanje može biti rezultat: stresa uzrokovanog situacijom koja se osobi čini prezahtjevna, nezadovoljstva, radi pogrešno protumačenih poruka, druge bolesti. Ovakvo ponašanje može se pojaviti iznenadno i uplašiti obitelj i prijatelje.

Bolje razumijevanje razloga koji mogu izazvati katastrofalno ponašanje, ujedno znači da će takvo ponašanje ponekad biti moguće izbjeći. Vođenje dnevnika može vam pomoći identificirati okolnosti pod kojima do takvog ponašanja dolazi.  Ukoliko to nije moguće, neke od smjernica navedenih ranije, pomoći će vam da se sa sličnim ponašanjem nosite na brz i djelotvoran način.

Problem se javlja postepeno i često predstavlja razne probleme u ponašanju. Ljutnju, tugu, paranoju, zbunjenost I strah koje imaju ljudi sa tom bolesti može prerasti u agresivno ponašanje i vrijeđanje.

 

 

 

Koji je vaš favorit za gradonačelnika Grada Zagreba?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?