Vjerovnik supruge potražuje dug
Pitanje: Dosta sam se kasno ženio. Nisam znao da se moja supruga prije braka financijski zadužila, tako da sam se neugodno iznenadio kada je vjerovnik moje supruge zatražio povrat duga koji je moja žena napravila prije sklapanja braka. Odbio sam platiti dug jer za njega nisam ni znao, a niti je vjerovnik imao dokaze da je pozajmio mojoj ženi bilo kakav iznos. Na to mi je vjerovnik zaprijetio sudom ali i s obilnim zateznim kamatama. Ja sam ostao pri svome te dug nisam vratio. Jesam li u pravu u pogledu naplate duga koji je napravila moja supruga bez moje suglasnosti ili znanja? Jesam li u pravu? (M.K., Novigrad)
Odgovor: Za financijske i druge obveze koje je učinila vaša supruga, za koje niste znali niti odobrili, ne odgovarate Vi, već se Vaša supruga treba pobrinuti, ako je dug stvarno napravljen, da ga vrati. To ne znači da, ako Vi ste voljni, da ne možete učiniti umjesto nje.
Doživotno uživanje u kući
Pitanje: Suprug, koji je nedavno umro, oporučno je našoj kćeri ostavio obiteljsku kuću, s time da je meni ostavio pravo doživotnog uživanja kuće. Znači li to da je vlasnica kuće moja kći, a da ja imam pravo samo na doživotno uživanje kuće? Poznato mi je da kao osoba, koja ima pravo doživotnog uživanja, mogu kuću iznajmljivati trećim osobama, uređivati ju, ali bez da se kuća namjenski mijenja. Dakle, ja nisam nikakva kućevlasnica, što me boli, jer sam kuću u najvećem dijelu gradila s pokojnim suprugom. Budući da je pokojni suprug zaviještao oporučno kuću našoj kćeri, smatram da mi je učinjena nepravda. (Lj.J, Slavonski Brod)
Odgovor: Čudi me što ste propustili tražiti nužni zakonski dio kuće, koji iznosi kao polovica onoga što biste dobili da nije bilo oporuke. Međutim, sud ili javni bilježnik koji vodi ostavinski postupak nije dužan upozoravati nasljednike na mogućnost traženja zakonskog nužnog dijela, stoga ako to propustite učiniti ostaje gola činjenica da ste Vi samo doživotni uživatelj, te da ne možete više promijeniti niti tražiti nužni dio.
Pronađen novac iz novčanika
Pitanje: Hodajući ulicom pronašao sam novčanik u kojem je bila pozamašna svota novca. Uz novac u novčaniku su bili i dokumenti vlasnika novčanika. Moram priznati da sam, s obzirom na to da je u pitanju bila veća svota novca, bio u dilemi hoću li zadržati novac za sebe. Međutim, jednostavno savjest mi nije dozvolila da to učinim, a pogotovo s obzirom na to da sam imao podatke o osobi čiji je novčanik bio, stoga sam odlučio otići na policiju. Tamo su mi rekli da sam pošteno i pametno postupio jer bih u protivnome počinio kazneno djelo„utaje”, što bi me moglo koštati i slobode. Visina kazne ovisila bi o količini novca kojeg bih utajio na gore opisani način da sam drukčije postupio. Recite mi jesam li postupio pravilno i bih li stvarno završio u zatvoru da se saznalo da sam utajeni novac uzeo zadržao? (D.P., Zagreb)
Odgovor: Pametno i pošteno ste postupili, pogotovo s obzirom na posljedice koje su mogle uslijediti po Vas, stoga imate puno razloga da budete samozadovoljni načinom postupanja.
Nemam nasljednika
Pitanje: Rođena sam tijekom Drugog svjetskog rata, nisam poznavala svoje roditelje, jer većinu života sam provela u domu za siročad. No, to me nije spriječilo da svojim radom i trudom uspijem u životu i steknem imovinu. Na žalost, nisam se nikad udavala niti sam imala djece kojoj bi ostavila sve što sam stekla. Od obitelji nemam nikoga, niti znam da netko postoji, tako da nisam ostavila nikome imovinu pa me zanima što će biti sa svime što posjedujem. (S.P., Pula)
Odgovor: U vašem slučaju nastala je takozvana „ošasna imovina”, a to znači da je imovina bez nasljednika. U slučaju tom pravo na imovinu ima samo društvena zajednica, s time da i društvena zajednica, s obzirom na nasljeđivanje „ošasne” imovine, plaća porez na promet nekretnina.
Dostavljanje mirovine poštom
Pitanje: Može li se mirovina isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, ako korisnik mirovine to traži ? Ili mi se može ako to nije moguće, mirovina dostavljati putem pošte. Umirovljena sam 1.2.2015. godine. (K.H., Garčin)
Odgovor: Mirovina se ne može isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, već samo korisnika, bez obzira na zahtjev stranke. Korisnik ovlašćuje opunomoćenika da u njegovo ime prima mirovinu, a ugovornim odnosnom između poslovnih banaka i HZMO-a uređeno je doznačivanje mirovine na račun korisnika, te se i eventualne nepripadne isplate i povrat uvijek potražuju u skladu s time od banke tog korisnika. Kada korisnik dostavi tekući račun, u banci može dati punomoć za podizanje mirovine opunomoćeniku.
Na žalost, isplatu mirovine ne možete primati putem pošte ako ste umirovljeni nakon 1.1.2014. godine jer je tako propisano u Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je usvojen za mandata ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića. U „prijevodu” to znači da sve osobe koje su otišle u mirovinu nakon 1.1.2014. godine isplate mogu dobivati isključivo na svoj tekući račun.
