Mogu je jesti dijabetičari i oni koji su na dijeti: ovako pripremljena tjestenina smanjuje rizik od raka, snižava kolesterol, jača imunitet…

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Foto:Getty Images/iStockphoto

Tjestenina je dušu dala za ljetna jela; bila topla, bila hladna. Super ide uz ribu, povrće i meso.prenosi

Rijetko jedem ‘vani’. Ne zato što kuham najbolje niti zato što sam prekaljena škrtica. Ruku na srce, nije mi mrsko dati novac za kvalitetno jelo, no jednostavno nemam povjerenje u restorane. Vjerovali ili ne, ima hotela visoke kategorije i poznatih restorana koji jela kuhaju i zamrzavaju zimi, pa ih ljeti podgrijavaju i po ‘suvo zlato’ nude gostima. Ima i onih koji koriste gotove dodatke jelima, bujon kocke, juhe iz vrećice … Kad’ se svega toga sjetim, prođe me glad. Ne da mi se davat’ lovu za koje-kakve improvizacije. Uostalom, zar nije bolje otić’ u dućan pa kupiti zamrznuto jelo i instant juhu? Em je jeftinije, em barem ‘znaš što jedeš’.
Kuham i sada dok sam na godišnjem. ‘A ‘ko ti je kriv’, kaže mi neki dan rodica.
No, ručak ne mora biti kompliciran da bi bio dobar. Komadić mesa, neko povrće, malo tjestenine i eto ručka. Baš tako.

Tjestenina je dušu dala za ljetna jela; bila topla, bila hladna. Super ide uz ribu, povrće i meso. Nepogrješiv je prilog umacima, sastojak je mnogih zapečenih jela i najčešći dodatak juhama. Vole je svi; i veliki i mali. Štoviše, priprema tjestenine je jednostavna i brza da brža ne može biti.

Deblja li?
Deblja li tjestenina? Da, deblja ako je jedemo u velikim količinama. Bogata je škrobom i prvenstveno je izvor energije. Štoviše, topla tjestenina je brzi izvor energije. Po konzumiranju se njezin škrob relativno brzo razgrađuje. Glukoza brzo dolazi u krv, a iz krvi u ostale organe. Od izuzetne je to koristi sportašima i drugim tjelesno aktivnim ljudima čije tijelo nakon tjelesne aktivnosti vapi za brzom nadoknadom energije.
S druge strane, brzo naviranje šećera u krv nije od koristi osobama koje pate od šećerne bolesti. Međutim, hladna tjestenina pripremljena ‘al dente’ nižeg je glikemijskog indeksa. Naime, škrob se u njoj nalazi u obliku gela i sporije se razgrađuje, pa u konačnici glukoza sporije dospijeva u krv. Ovako pripremljenu tjesteninu, s vremena na vrijeme, u primjerenim količinama i prema preporuci liječnika u svoj jelovnik mogu uvrstiti i šećerni bolesnici.

Nije svejedno kojim se umakom prelijeva tjestenina. Meso u umaku od vrhnja i tjestenina su jelo za XXXL gurmane. S druge strane su riba ili nemasno meso u povrtnom umaku posluženi s tjesteninom i salatom primjer laganog jela koje mogu konzumirati i osobe na redukcijskoj dijeti. Naravno, stvar je i u količini i u omjeru namirnica. Kvalitetan, nutritivno dobro uravnotežen obrok s tjesteninom na tanjuru izgleda ovako: koliko je tjestenine, toliko je mesa, ribe, jaja ili sira, a povrća je obilno; onoliko koliko je mesa i tjestenine zajedno. Za osobu koja nije pretjerano tjelesno aktivna primjerena količina tjestenine kao priloga je 80 g.

Odmak od klasike
Klasična tjestenina radi se od pšeničnog brašna. Kod nas su se već udomaćile tjestenine sa špinatom i mrkvom, no nije na odmet ponekad u svoj jelovnik uključiti tjesteninu od integralne riže, graška i leće, heljde, kukuruza, kvinoje, ječma, slanutka i kukuruza i sl. Obogaćujemo tako prehranu različitim okusima i sastojcima koji imaju pozitivan utjecaj na naš organizam.

Heljda je pseudožitarica koja se pri izradi tjestenine zna miješati sa pšenicom i kukuruzom. Sadrži lizin; esencijalnu aminokiselinu na kojoj manjkaju žitarice, pa se tako u konačnici poboljšava aminokiselinski sastav tjestenine. Osim toga, heljda pomaže rad crijeva i detoksikaciju, snižava kolesterol u krvi, a uz to je od koristi u prehrani šećernih bolesnika.

Leća je mahunarka pa je istodobno bogata i ugljikohidratima i bjelančevinama. Njezin škrob je strukture koja se sporo razgrađuje na glukozu, pa je stoga leća od koristi u terapiji šećerne bolesti. Dodatno, pomaže sniženju povišene razine kolesterola u krvi. Od mikronutrijenata, između ostaloga, sadrži folat i željezo, pa je od značaja u sprječavanju i liječenju anemije.

Slanutak je mahunarka bogata bjelančevinama koja se pri izradi tjestenine kombinira sa žitaricama; npr. kukuruzom. Tjesteninu osim bjelančevinama obogaćuje vlaknima, karotenoidima, vitaminom E, mnogim vitaminima B skupine, fenolnim tvarima i sl. Prisutnost slanutka u prehrani smanjuje rizik za pojavu raka želuca, prostate i debelog crijeva, a također doprinosi zdravlju krvožilnog sustava. Osim toga, niskog je glikemijskog indeksa, pa na koncu snižava glikemijski indeks tjestenine. Tjestenina s velikim udjelom slanutka dobrodošla je namirnica kako osobama na dijeti za mršavljenje tako i onima koje imaju određene zdravstvene tegobe (npr. hiperinzulinemiju).

Vijesti:

Kada zastupa zastara za naplatu računa?
Koji su domovi za starije u Hrvatskoj a gdje se možeš sigurno smjestiti?
Produljenje vozačkih dozvola 

Ječam bi svaka tjestenina željela imati u svome portfelju. Izvor je beta-glukana koji pomaže rastu poželjnih probiotičkih bakterija, doprinosi iskoristivosti nutrijenata iz hrane, jača imunitet, te snižava povišenu koncentraciju kolesterola i glukoze u krvi.
Tu su dakako još tjestenina s konopljom, graškom, pirom, bučom, kvinojom, … Što bi se reklo ‘ima za svakog ponešto’.
I zato, ako ne znate što danas skuhati za ručak, sjetite se tjestenine.

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?