Stavovi o starenju i potrebama osoba starije životne dobi

Stavovi o starenju i potrebama osoba starije životne dobi

S povisivanjem životne dobi događaju se mnogobrojne promjene organa i organskih sustava, što dovodi do progresivnog slabljenja i oštećenja njihove funkcije pa se u starosti učestalije javljaju pojedine kronične bolesti, a time i funkcionalna onesposobljenost starijeg čovjeka. Ljudi starije životne dobi predstavljaju vrlo specifičnu i vulnerabilnu dobnu skupinu čiji se udio progresivno povećava, što bitno utječe na zdravstvenu, ekonomsku, socijalnu, obrazovnu i gospodarstvenu strukturu cjelokupnog pučanstva. Kvalitativno istraživanje stavova o starenju i potrebama osoba starije životne dobi u Gradu Rijeci o javnozdravstvenim i bioetičkim aspektima provedeno je u suradnji Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju na Medicinskom fakultetu, Sveučilišta u Rijeci i Zdravstvenog veleučilište u Zagrebu.

Starenje stanovništva nije samo demografski  izazov razvijenih zemalja, već i zemalja u razvoju. Ukoliko uzmemo u obzir istovremeno smanjenje nataliteta, određene nacije suočavaju se s rapidnim gubitkom populacije. Tako je prema podacima Eurostata za 2016. godinu udio stanovništva starijeg od 65 godina u Republici Hrvatskoj iznosio je 19,2 %, što pokazuje nastavak trenda   starenja populacije.

Uzroci starenja stanovništva predstavljaju kompleksan splet čimbenika, a uključuju sociodemografski razvoj, smanjenje fertiliteta te mortaliteta dojenčadi i djece, bolju edukaciju, unaprjeđenje radnog okoliša, ravnopravnosti spolova, ali i javnozdravstvena i medicinska dostignuća koja uključuju medicinske tehnologije i lijekove.

Zdravo starenje je proces uspješnog starenja i predstavlja koncept koji uključuje fiziološke, psihološke, društvene i osobne perspektive. Istovremeno, vrlo je važno istaknuti da starenje stanovništva predstavlja izazov za svaki sustav s obzirom na to da starije osobe imaju povećanu potrebu za raznim aspektima skrbi.

Ovo istraživanje ukazuje na mnoga otvorena pitanja i multidimenzionalnost percepcije starosti osoba starije životne dobi kao i osoba u neposrednom kontaktu s istima. Osobe starije životne dobi definirale su prioritete u životu koji uključuju obiteljsku povezanost, prevenciju bolesti i društvenu uključenost.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Hrvatska je s udjelom starijeg stanovništva od preko 17 % iznad prosjeka zemalja Europske unije. Navedeni demografski pokazatelji govore da je Hrvatska zakoračila u „demografsku starost“.

Rezultati istraživanja ukazuju na povećane potrebe osoba starije životne dobi za zdravstvenom, ali i socijalnom skrbi. Istaknuti vodeći problemi u skrbi za osobe starije životne dobi koji su obuhvaćeni ovim istraživanjem su polifarmacija, multimorbiditet, padovi i neovisnost življenja.

Navedeni problemi jednako su percipirani od strane samih osoba starije životne dobi, ali i neformalnih i formalnih pružatelja usluga skrbi. Ukazuju na potrebu provedbe daljnjih istraživanja s ciljem iznalaženja novih modela sustavne skrbi. Održivi modeli cjelovite sustavne skrbi za osobe starije životne dobi zasigurno zahtijevaju suradnju različitih sektora (zdravstveni sektor, sektor socijalne skrbi, nevladine organizacije i sektor znanosti) na svim razinama (lokalna, regionalna, nacionalna, nadnacionalna), što je temeljni preduvjet uspješne implementacije intervencija u zajednici. Ovim je istraživanjem dodatno naglašeno i značenje intervencija u smislu promicanja zdravlja, unaprjeđenja zdravstvene pismenosti i prevencije bolesti u svim dobnim skupinama.

Funkcionalno sposoban stariji čovjek vrlo je koristan član zajednice u kojoj živi i stvara.  On je iskoristiv potencijal za prijenos znanja, umijeća, vještina i radnog iskustva na mlađe i druge starije generacije kako se ne bi ponavljale nepotrebne pogreške.

Sociologinja Sandra Vukušić