Vegeta – Ljupčac je začinska biljka zelene boje i intenzivnog mirisa, koja dosta podsjeća na celer. Najbolje vrijeme za sadnju Ljupčaca , ove biljke je od veljače do svibnja, a uspješno se sije tokom rujna ili listopada.
Ljupčac, selen, maggi ili popularna vegeta (Levisticum officinale) nazivi su začinske i ljekovite biljke trajnice. Naziva za ovu biljku zelene boje i intenzivnog mirisa, koja podsjeća na celer, ima čak 46! Dolazi iz porodice peršina, a salatama, varivima, umacima i drugim jelima daje slatkasto – gorki ukus.
Sadnja i sijanje vegete
Najbolje vrijeme za sadnju ove biljke je od veljače do svibnja, a uspješno se sije i tokom rujna ili listopada. Bilo da je želite posaditi u teglu ili u vrt, ova biljka voli zemlju koja zadržava vlagu. Kod sadnje je potrebno sjemenke staviti u rupicu dubine nekoliko centimetara.
Sjeme možete sijati u posudama u zatvorenom prostoru ili direktno u zemlju, u rano proljeće ili u ranu jesen. Klijanje obično traje od 10 do 14 dana, zavisno od temperature.
Premještanje sadnice iz posude u vrt možete učiniti nakon mjesec dana od sadnje. Svoju idealnu visinu će dosegnuti za tri godine. Kada naraste, treba joj otprilike 90 cm2 prostora. Ova biljka jako voli sunce u hladnim klimama ili djelimični hlad, ako se radi o toploj klimi. Potrebno joj je redovno zalivanje.
ŠTETNA VEGETA- ZAČIN, OTROV ILI KEMIJA?
Podrezivanje potiče nove listove
Vegeta može narasti i do 1,5 metar visine, pa ako želite da se širi, možete je podrezati tokom toplog vremena. Podrezivanje će potaknuti pojavu novih listova. Teško se nosi s korovom, pa je potrebno da se redovno pljevi. Ova biljka je otporna na niske temperature, pa je moguće da raste iz godine u godinu na istom mjestu u vrtu.
Vegeta se počela koristiti u rimsko doba, kada su je predstavljali i afrodizijakom, a nazivali su je biljkom ljubavnika. Benediktinci su je prenijeli na sjever Europe.
Dobra za zdravlje
Dobra stvar kod vegete je ta što može cijela da se iskoristiti. Naime, listovi ove biljke se većinom koriste za začinjavanje. Preko zime je čak možete osušiti. Kažu da ova biljka jača imunitet, pa da je dobra za dišne organe, zdravlje bubrega, a narodni je lijek za žuticu. Također se preporučuje kao lijek za reumu, otoke i groznice. Prirodni je diuretik, a dobra je i za probavu.
Prirodna vegeta u kuhinji. Kako kuhati bez vegete a s vegetom?
Ukoliko imate svoj vrt ili kvalitetan izvor začinskog bilja (bakice na tržnici kojoj vjerujete susjedu ili sl.) možete sama napraviti svoju verziju “vegete”.
Postoje razni recepti za izradu. Uglavnom se radi o usitnjavanju različitog bilja (peršin, celer, najpopularniji je ipak ljupčac-vegeta, vlasac, timijan i još štošta) i zajedno mješanjem sa soli dobiva se prava prirodna receptura. Može biti u svježoj (mokroj) varijanti, dođe kao gusti namaz ili pak suho, sa osušenim biljem.
Ukoliko se odlučite upravo za Ljupčca, kod dodavanja jelima nemojte pretjerivati s količinom jer vrlo brzo postane dominantna i jelu promjeni okus. Možete ju koristiti kao začin u juhama, umacima, salatama, kao dodatak povrću te začin u jelima od mesa i ribe.
Kao brzi obrok možete pripremiti i omlet na način da sitno nasjeckajte lišće ljupčaca, po želji dodate slaninu, umiješajte sve u istučena jaja, posolite i ispečete na ulju.
Osim što je začin koji će svojom aromom obogatiti svako jelo u koje dodate ovu „prirodnu vegetu“, još jedan od razloga zbog kojeg ćete se s veseljem brinuti o vašoj kućnoj biljci je taj što će estetski svaka kuhinja ili terasa izgledati vedrije ako ju upotpunite ovom korisnom biljkom.
Ovo ljeto napravite suhu ili svježu verziju i uživajte…i ostanite zdravi. 🙂
