Odnos depresivnosti, zdravlja i funkcionalne sposobnosti
Depresija je bolest središnjeg živčanog sustava koja nastaje zbog kemijskih promjena u živčanim stanicama u mozgu. Depresivnost je prema brojnim istraživanjima jedan od najčešćih problema mentalnog zdravlja starijih osoba. Važni čimbenici rizika koji se spominju jesu ženski spol, tjelesne bolesti, funkcionalna (ne)sposobnost, gubitak značajnih osoba i socijalne podrške, osamljenost i socijalna izolacija. Jednako tako pokazalo se da je depresivnost češća i izraženija kod starijih osoba koje žive u ustanovama. Cilj istraživanja koje je provela Marina Ajduković; Studijski centar socijalnog rada; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu; bio je odnos spola i dobi s pokretljivosti, zdravljem, funkcionalnim sposobnostima i depresivnosti osoba starije životne dobi smještenih u domovima za starije i nemoćne.
Pojam depresivnost se u pravilu odnosi na kontinuum koji »pokriva« depresivne simptome i depresivna stanja različitog intenziteta i trajanja. Istraživanja pokazuju da od ozbiljne kliničke depresije pati 2% do 5% starijih osoba, a da ih dodatnih 8% do 16% ima klinički značajne simptome depresivnosti. Uz to, pokazalo se da su starije osobe koje žive u institucijama pod većim rizikom za ove poteškoće te da ih je približno 40% pogođeno značajnim simptomima depresivnosti. Poznato je da depresija koja se po prvi put pojavljuje kasnije u životu povezana s problemima tjelesnog zdravlja koji se javljaju sa starenjem.
Naime, depresija se kod velikog broja starijih osoba ne liječi, a starije osobe se nerijetko pokušavaju samostalno nositi s novonastalim problemima. Pojava depresije je također povezana s povećanjem troškova liječenja kroničnih bolesti i povećanjem pobola i smrtnosti od bolesti kao što su srčane bolesti ili dijabetes.
U dobi od 54 do 77 godina, razvojni obrasci sugeriraju dvije faze: relativnu stabilnost koja se proteže do otprilike 70 godina i nakon toga porast depresivnih tendencija. U longitudinalnom istraživanju provedenom od 1984. do 1990. godine u Finskoj značajnim prediktorima depresije kod starijih muškaraca pokazali su se viša životna dob, loša samoprocjena vlastitog zdravlja, potrebna pomoć drugih osoba u svakodnevnom životu (npr. u svladavanju stepenica i kupanju) te smještanje u ustanove za pomoć starijim osobama. Kod žena, prediktori su bili brojni tjelesni i psihosomatski simptomi, kao i opadanje percipiranog zdravlja, pojava ozbiljnih bolesti te smanjenje tjelesne aktivnosti.
Jednako tako lijekovi propisani za liječenje neke kronične bolesti mogu pogoršati već postojeću depresiju ili uzrokovati nastanak depresije, ali i izazvati simptome koji su slični onima kod depresije, npr. lijekovi protiv povišenog krvnog tlaka, hormoni, kortikosteroidi te lijekovi protiv Parkinsonove bolesti. Rizičnim biološkim čimbenicima smatraju se i smanjena aktivnost neurotransmitera u mozgu te smanjeno funkcioniranje endokrinog sustava.
U novijim istraživanjima pokazuje se da je odnos između rizičnih čimbenika i simptoma depresije u starijoj životnoj dobi složen i da nije jednoznačan. Tako su neka istraživanja utvrdila da se osobe koje ima-ju depresiju s kasnim početkom, odnosno s početkom u starijoj životnoj dobi, ne razlikuju značajno po broju životnih događaja od onih s ranijim početkom.
Ovim istraživanjem utvrđeno je da postoji statistički značajna negativna povezanost između depresije, funkcionalne sposobnosti i (psihičkog i tjelesnog) zdravlja. Pri tome su ženski spol, smanjenje funkcionalne sposobnosti i lošija procjena psihičkog zdravlja, ali i bolja procjena tjelesnog zdravlja, prediktori izraženijih depresivnih simptoma. To upućuje na mogućnost da je etiologija depresivnosti kod starijih osoba koje žive u domovima za starije i onih koji žive samostalno drugačija te da je potrebno posvetiti dodatnu pozornost istraživanju ovih razlika, kako bi programi potpore starijim osobama u domu bili uspješniji, treba ih razvijati kao sastavni dio cjelovitih programa unapređenja kvalitete života i mentalnog zdravlja svih osoba treće životne dobi.
Kada se prepozna, ova je bolest izlječiva, stoga se posvetite svojim starijim članovima obitelji kako biste na vrijeme reagirali i pomogli, bez obzira na to radi li se o zapadnoj ili istočnoj kulturi, kao i pozitivni događaji kao što je rođenje unučeta, mogu pružiti zaštitu od depresije u starijoj dobi.
