Alzheimerova bolest – tiha prijetnja modernog doba
Sigurno ste nebrojeno puta čuli da je neka starija osoba oboljela od Alzheimerove bolesti. Iako postoje slučajevi oboljenja kod mlađih ljudi, činjenica je da se Alzheimerova bolest smatra tipičnom bolešću populacije 65+. Prema nekim podacima više od 5% svjetske populacije u dobi od 65 godina boluje od Alzheimerove bolesti, u dobi od 90 godina ta brojka premašuje 50%, dok u Hrvatskoj pogađa oko 90.000 osoba. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj ima 17,7 % osoba starijih od 65 godina i time se ubrajamo među najugroženije svjetske populacije.
Kao što donosi Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB) prvenstveno se radi o bolesti mozga koja svojim napredovanjem dovodi do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. Usprkos naprednoj tehnologiji i brojnim provedenim istraživanjima, suvremenoj medicini nije poznat točan uzrok nastanka ove bolesti. Jednako tako, liječenje se svodi na usporavanje simptoma bolesti dok zasad nije zabilježen niti jedan službeni slučaj izlječenja.
Kao i kod mnogih drugih bolesti, tako je i ovdje važna prevencija i vlastita briga o zdravlju. HUAB savjetuje da nastojimo izbjegavati tablete za spavanje, analgetike, alkohol, kavu, a pojačamo unos ribe i zelenog lisnatog povrća. Osim prehrane, pogodan utjecaj ima i aktivno korištenje „moždanih vijuga“ – stoga igrajte društvene igre s unucima, rješavajte križaljke i odgovarajte na pitanja uz televizijske kvizove. Naravno, neće uvijek preventivan način života rezultirati sprječavanjem nastanka bolesti. Za slučajeve kada je bolest ipak dijagnosticirana trenutno se u svijetu koristi pet vrsta lijekova za usporavanje, a od kojih je u Hrvatskoj registrirano njih tri (donepezil, rivastigmin i memantin). Spomenuti lijekovi na tržištu se javljaju pod različitim nazivima i od strane različitih proizvođača, ali osnova svih su upravo tri spomenuta lijeka. Činjenica koja je prilično zabrinjavajuća, jest da osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti nije zajamčeno pravo niti na jedan besplatan lijek. Svi spomenuti lijekovi nalaze se na dopunskoj listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a njihova se doplata kreće u iznosima od 70,00 do otprilike 400,00 kuna.
U poodmakloj fazi ove bolesti, često se suočavamo s teškom životnom odlukom – da li je oboljeloj osobi potreban smještaj u domu za starije osobe i zašto je specijaliziranih domova za Alzheimerovu bolest gotovo pa nema. Oni koji postoje cijena je drastična, od 7 000kn pa nadalje.
Iako okolina nerijetko osuđuje takve odluke, obitelj bolesnika često nije u mogućnosti osigurati adekvatnu brigu i njegu. Svaka ustanova koja pruža uslugu smještaja osobama s Alzheimerovom bolešću mora zadovoljiti uvjete poput: smještaja najviše 20 korisnika u jednoj smještajnoj jedinici, nesmetano i sigurno kretanje smještenih korisnika unutarnjim i vanjskim prostorom, spavaonice s najviše dva ležaja površine najmanje 7 m² po korisniku, najmanje dvije jednokrevetne spavaonice, minimalno 3 sanitarna čvora i 3 tuša, vrata izrađena od materijala koji sprječava samoozljeđivanje i dr.
Bez obzira na stadij bolesti, za bolesnika je od velikog značaja stav obitelji i skrbnika. Isključivo pozitivni stavovi, razumijevanje i bezuvjetna potpora stvorit će kod oboljele osobe osjećaj sigurnosti i povjerenja i time blagonaklono utjecati na daljnji razvoj ove ozbiljno rastuće bolesti današnjice.
Sandra Vukušić, sociologinja
